You are here

Zaštita vinograda i voćnjaka od mraza

Voće
18.04.2017

Proljetni mrazevi tijekom travnja za mnoge vinogradare i voćare iz godine u godinu postaju sve veći problem.

Proizvođači još uvijek pamte kada se u trećoj dekadi travnja 2016. temperatura na nekim lokalitetima spustila ispod - 5°C što je uzrokovalo 70-100%-tne štete prinosa. Osobito su stradali vinogradi i voćnjaci u dolinama gdje se redovito javljaju radijacijski mrazevi. Unatoč tome većina proizvođača i dalje ne poduzima ništa od preventivnih mjera za zaštitu višegodišnjih nasada od mraza.

Danas postoje razni prognozni modeli koji mogu predvidjeti opasnost od mraza. Meteorolozi nekoliko dana prije mraza najave opasnost, područje i očekivane temperature.

Kad je u pitanju zaštita voćnjaka i vinograda od mraza uglavnom govorimo o preventivnim i direktnim mjerama zaštite.

Preventivne mjere su značajne prilikom podizanja nasada (pravilan izbor lokacije, odabir sorti i podloga, vjetrozaštitni pojasevi i sl.). Direktne mjere zaštite utječu na temperature (mikroklimat) u vinogradu, oslobađanjem, izmjenom ili dodavanjem topline te miješanjem slojeva zraka.

Direktne mjere zaštite višegodišnjih nasada od mraza

  • Umjetno kišenje rasprskivačima - ova metoda smatra se jednom od najdjelotvornijih mjera. Prskanje treba započeti čim vanjska temperatura padne ispod 0°C. Kontinuiranim kišenjem dolazi do oslobađanja topline vode koja se prenosi na biljku i okolni zrak. Oko pupova, cvjetova i mladica stvara se ledeni omotač kao izolator s temperaturom 0°C koji sprječava propadanje tkiva biljke. Postupak kišenja traje neprekidno sve dok se vanjska temperatura ne podigne iznad nule (2 - 3°C).
  • Grijači (naftni ili plinski) - prije nekoliko godina kod nas je predstavljen stroj pod nazivom Frostbuster koji radi na principu velikog plinskog pokretnog kalorifera kojeg vuče traktor i pogoni s kardanskim vratilom. U nasadu se označe putevi razmaka cca 60-70 m kojima se stroj treba provesti svakih 8-10 min za vrijeme trajanja mraza. Praksa je pokazala da se ovim načinom mogu zaštititi voćnjaci i vinogradi na temperaturama do - 7°C. Na malim parcelama mogu se koristiti i stacionarni grijači slično kao u plastenicima.
  • Vjetrenjače u nasadu - okretanjem ventilatora pokreće se zrak i premješta topliji zrak iz gornjih slojeva u donje. Ova mjera ponekad može podići temperaturu u zoni biljke za 1° do 3°C.
  • Loženje vatre i dimljenje nasada - je stara metoda zaštite nasada od mraza koja može biti učinkovita na malim parcelama. Ponekad dimljenje može biti znatno otežano zbog vjetra.

Primjena biostimulatora (aminokiselina) u zaštiti voćnjaka i vinograda od mraza

Biostimulatori su u zadnjih nekoliko godina postali vrlo popularni za folijarnu ili zemljišnu primjenu u stresnim uvjetima razvoja biljke (suša, mraz i sl.). U sebi sadrže najčešće aminokiseline biljnog ili životinjskog porijekla, dok neki sadrže specijalne bakterije i mikroelemente. Najbolji efekt se postiže primjenom biostimulatora nekoliko dana prije mraza iako se mogu koristiti i poslije mraza pod uvjetom da zelena masa nije u potpunosti stradala jer tada nemaju smisla za folijarnu primjenu. Da bi uspjeh bio zadovoljavajući u preventivi, vinova loza ili voćka treba imati zelene mase. Na našem tržištu postoji nekoliko vrsta biostimulatora na bazi aminokiselina kao što su: Polyamin, Drin, Siapton, Protifer, Isabion i dr.

Ova mjera je svakako preporučljiva i može pomoći na graničnim temperaturama, ali sve gore navedene direktne mjere imaju daleko veći učinak kod zaštite od mraza.